Witi Ihimaera was the first Maori to publish both a book of short
stories and a novel, and has published many notable novels,
collections of short stories and in 2020 published his substantial
non-fiction work, Navigating the Stars. Described by Metro magazine
as 'Part oracle, part memoralist,' and 'an inspired voice, weaving
many stories together', Ihimaera has also written for stage and
screen - including libretti - edited books on the arts and culture,
as well as published various works for children.
His first book, Pounamu, Pounamu, has not been out of print since
its first publication in 1972. His works have received many awards
over the years, such as the Wattie Book of the Year Award and the
Montana Book Award, and most recently the Ockham Award for best
non-fiction in 2016 for his first volume of memoir, Maori Boy. The
second volume, Native Son, was published in 2019, the same year
Pūrakau was released, which he co-edited- editing volumes
celebrating the work of other writers has also been an important
part of Witi's focus.
He has also had careers in diplomacy, teaching, theatre, opera,
film and television. He has received numerous awards for his
contribution to literature, including the inaugural Star of Oceania
Award, University of Hawaii, a laureate award from the New Zealand
Arts Foundation 2009, the Toi Maori Maui Tiketike Award 2011, and
the Premio Ostana International Award, presented to him in Italy
2010. In 2004 he became a Distinguished Companion of the Order of
New Zealand, in 2017 France made him Chevalier de l'ordre des Arts
et des Lettres and the same year he received the NZ Prime
Minister's Awards for Literary Achievement.
Translators
Paraone Gloyne
He uri a Paraone Gloyne no Ngati Raukawa ki Wharepūhunga, no Ngati
Maniapoto. E hau nei nga rongo o Paraone hai kaitito, hai pūkorero,
hai kaihaka. Kai Te Awamutu a ia e noho ana. Kua roa a ia e tū ana
hai kaikokiri mo te whakarauoratanga o te reo me nga tikanga Maori.
Ko raua ko tana wahine, ko Ngahuia Kopa, nga kaiako me nga kaiarahi
o te kapa haka o Motai Tangata Rau.
E mohiotia nei a Paraone i tona koi ki te tito, tae noa ki tana
whakatū i te kaupapa o Mahuru Maori, he kaupapa tēra e
whakatairanga nei i te korerotia o te reo ki roto i o tatau ao o te
ia ra, kaua ki te marama o Mahuru anake.
No te tau 2021 ka mutu tana mahi ma Te Wananga o Aotearoa, 17 nga
tau i reira. Kai te kokiri tonu a ia i tētahi konae ipurangi ia
wiki e kīia nei ko Taringa, he mea whakahaere e Te Wananga o
Aotearoa, a, he kaupapa reorua hai wananga i nga kupu, i nga korero
a nga iwi me nga tikanga.
Ruth Smith
He uri a Ruth Smith no Te Tairawhiti whanui, engari i pakeke mai a
ia ki te iwi o tona koroua, ki a Ngati Kohuru o roto o Te
Aitanga-a-Mahaki. He Ika-a-Whiro no Te Panekiretanga o te Reo, he
putanga hoki no Te Toi Reo, kua roa e mahi ana hai kaiwhakawhiti
reo.
Kua mahi a ia hai pouako reo Maori ki Toi Houkura- School of Maori
Visual Arts, ki Te Wananga o Aotearoa me Te Whare Wananga o
Awanuiarangi.
Kua mahi hoki a ia hai kaipapaho ma Whakaata Maori me nga reo
irirangi Maori. He kaihaka, he tonotono hoki a ia ki ona iwi o te
kaenga. E ngakaunui ana a ia ki te reo Maori me ona tikanga, a, e
whai ana ia kia whakatairangatia te reo ma roto mai i te whakaako,
i te whakawhiti reo, i nga mahi papaho, me nga mahi tohutohu. I te
tau 2022, i whakamaoritia e Ruth ta Witi Ihimaera pukapuka rongonui
ko Puripaha Te Pane Kaewa.
Corin Merrick
He uri a Corin Merrick no Ngati Whare, Waikato, Ngati Maniapoto, me
Ngati Raukawa. He mokopuna no te Kohanga Reo, he raukura no te Kura
Kaupapa Maori, he Ika-a-Whiro no Te Panekiretanga o te Reo. He roia
tūtahi, he kaitohutohu ano hoki ia mo nga kaupapa maha. E mahi ana
i te Koti a-whanau hei roia mo nga tamariki, hei roia whakamahiri
ano hoki. He mangai ia mo nga rangatahi ki te Koti taiohi.
I te tau 2019 i whakaputaina e Corin raua ko Alana Thomas te
pukapuka, Kia Kakano Rua Te Ture - A te reo Maori Handbook for the
Law. Kei te tonga o Tamaki Makaurau noho ai a Corin ratou ko ana
tamariki, ko tona hoa rangatira - he roia ano hoki ia - e hapai ana
i nga kaupapa o to ratou hapori.
Ariana Stevens
No Te Tai Poutini a Ariana Stevens, ara, ko Ngati Waewae tona hapū,
ko Ngai Tahu tona iwi. Na Te Ataarangi te reo i whangai atu ki a
Ariana nona e rangatahi ana i Te Tau Ihu o Te Waka. Nawai, nawai,
ka whai wahi ia ki nga mahi whakarauora reo ki raro i te tawharau o
Kotahi Mano Kaika. He Ika-a-Whiro a Ariana no Te Panekiretanga o te
Reo, kua puta hoki tona ihu i Te Toi Reo Maori hei kaiwhakawhiti
reo.
I roto i nga tau kua tū a Ariana hei kaiako i nga kura, i te
hapori, i te marae, i nga pakihi hoki. Ko tana mahi matua i tēnei
wa, ko te hautū i tana tīma i Reo Maori Mai. Ko ratou tēra e
whakatinana ana i te rautaki matauranga, i te rautaki reo hoki mo
Ngati Waewae.
Donovan Te Ahunui Farnham
He uri a Te Ahunui Donovan Farnham no Ngati Awa, no Tūhoe hoki. He
ihuputa ia no te Kohanga Reo, no nga Rumaki Reo o te pokapū o
Tamaki Makaurau, no Waipapa Taumata Rau hoki, ka mutu, katoa mai
aua kura he reo Maori te reo kawe. He Ika-a-Whiro no Te
Panekiretanga o te Reo, he ihuputa hoki no Te Toi Reo Maori hei
kaiwhakamaori, hei kaiwhakapakeha, hei kaiwhakawhiti reo ano hoki.
Katahi ano hoki tana ihu ka puta i Te Tohu Paerua o te Reo Kairangi
i raro i te maru o Te Wananga o Aotearoa.
Kua 10 tau a Te Ahunui e mahi ana hei kura mahita i roto i te Kura
Kaupapa me te Rumaki. Kua whakaakona hoki nga kaupapa NCEA.
Wawaro Te Whaiti
He uri a Wawaro Te Whaiti no Ngati Kahungunu ki Wairarapa, no
Rangitane ki Wairarapa, no Kai Tahu hoki. No te tau 2002 ka puta
tana ihu i te Whare Wananga o Ako Pai ki Te Whanganui a Tara hei
kaiako. Kua whakaako ia ki nga kohanga reo, nga kura auraki me nga
kura kaupapa o te Upoko o te Ika me te rohe o Manawatū. He
Ika-a-Whiro no Te Panekiretanga o te Reo, he putanga hoki no Te Toi
Reo, kua neke atu i te tekau tau e mahi ana hei kaiwhakawhiti reo.
E ngakaunui ana a ia ki nga mahi whakaputa rauemi hei hapai i te
tamaiti me tona whanau ki te ako me te whakapakari i te korerotia o
te reo Maori i nga wahi ako me nga kainga. Kua whai wahi hoki a
Wawaro i nga mahi hapai i te whakaakona o te reo Maori ki nga
kaiako ma te hotaka Te Ahu o te Reo Maori i raro i a Takatū. I
tēnei wa, i tua atu i ēnei mahi, kei te tautoko hoki ia i te
huringa o te hotaka NCEA i Aotearoa. Ko te reo Maori, te matauranga
Maori, te ahurea Maori me te tangata Maori kei te toi o ana mahi
katoa.
Hēmi Kelly
He uri a Hēmi Kelly no Ngati Maniapoto, Ngati Tahu me Ngati Whaoa.
He kaiako reo Maori, he kaituhi, he kaiwhakawhitireo hoki ia. Nana
nga pukapuka o A Maori Word A Day me A Maori Phrase A Day i tuhi.
Ko ia hoki te kaiwaihanga i nga rauemi ako o Everyday Maori. He
Ika-a-Whiro a Hēmi no Te Panekiretanga o Te Reo, kua whakawhiwhia
hoki ia ki te Toi Reo Maori, ara ki te tohu kaiwhakamaori. I te tau
2017, i whakamaoritia e Hēmi ta Witi Ihimaera pukapuka ko Sleeps
Standing, a, ko Te Ruanuku na Paulo Coelho te pukapuka tuarua nana
i whakamaori. Ko tana tuhinga auaha tuatahi i tuhia ai ki te reo
Pakeha kei roto i te pukapuka o Pūrakau - he kohinga pūrakau Maori
na ētahi kaituhi Maori.
Paiheretia Aperahama
He uri a Paiheretia Aperahama no Te Aupouri, Muriwhenua, Ngati
Tūwharetoa me Te Ātiawa. He kaiwhakawhiti reo a-tuhi, he kaiako reo
Maori, he pou reo hoki ia. Me kore ake ona karani me ona matua i
taea ai e ia ēnei mahi. Ko te ao Maori tona kaiwhakamahu, i te ao,
i te po.
Herea Winitana
No nga iwi o T_x016B
Ask a Question About this Product More... |